Raskoš boja, bogatstvo veza i ljepota tradicijskog ruha obilježili su treću reviju narodnih nošnji „Mili Bože, al’ sam lepa“, održanu jučer u Društvenom domu u Lekeniku. Događanje koje iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionica još je jednom pokazalo koliko se u ovom kraju cijeni i njeguje tradicijska baština, ali i koliko je važno prenositi je na mlađe generacije.

U organizaciji Društva žena Lekenik, na reviji se predstavilo 20 natjecateljica. U kategoriji djevojčica sudjelovalo je šest natjecateljica, u kategoriji djevojaka četiri, dok se za titulu najljepše sneje natjecalo njih deset.

Prije samog izbora najljepših nošnji, okupljene je pozdravio načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec koji je istaknuo kako narodna nošnja nije tek odjeća iz prošlosti, već važan dio identiteta hrvatskog naroda.

– Narodna nošnja je identitet našega naroda i ostavština koju moramo čuvati. Ovakvim događanjima čuvamo tradiciju, kulturnu baštinu i uspomenu na naše pretke te ne dopuštamo da se zaborave vrijednosti koje su nam ostavili – poručio je Antolec.

Posebno je zahvalio Društvu žena Lekenik, predsjednici Ivani Koprivnjak i svim članicama koje već treću godinu zaredom organiziraju ovu manifestaciju, kao i svim sudionicama koje svojim nastupom i čuvanjem narodnih nošnji pridonose očuvanju tradicije svoga kraja. Natjecateljicama je poručio da su već samim izlaskom na pozornicu pobjednice te je službeno otvorio ovogodišnju reviju.

Predsjednica Društva žena Lekenik Ivana Koprivnjak nije skrivala zadovoljstvo velikim odazivom. Istaknula je kako su ove godine na reviji predstavljene nošnje različite starosti, od vrijednih primjeraka starih i do 150 godina pa sve do novijih nošnji koje se i danas izrađuju.

– Posebno veseli što još uvijek postoje ljudi koji se bave izradom narodnih nošnji i tako čuvaju ovu vrijednu tradiciju – istaknula je Koprivnjak.

Na reviju su pristigle nošnje iz Osekova, Velike Ludine, Martinske Vesi, Letovanića, Brežana Lekeničkih, Pešćenice, Farkašića i Lekenika, a organizatoricu posebno raduje što manifestacija privlači sudionice iz cijele Sisačko-moslavačke županije.

Za izbor najljepših nošnji bio je zadužen stručni žiri u kojem je i ove godine sudjelovala etnologinja i muzejska savjetnica prof. Slavica Moslavac te njena kćer Lana. Kako je pojasnila, ocjenjivala se nije samo ljepota nošnje, već i njezina autentičnost, urednost, kompletnost te način na koji se natjecateljice predstavljaju na pozornici.

– Gledala se kompletnost tradicijskog ruha, uređenost te način na koji se sudionice ponašaju i predstavljaju kada odjenu narodnu nošnju. Važno nam je bilo vidjeti kako dolaze na pozornicu, kako se drže, kako pokazuju pojedine dijelove nošnje i koliko poznaju vrijednost ruha koje nose – istaknula je Moslavac.

Dodala je kako je iz godine u godinu vidljiv napredak te da natjecateljice na reviju donose sve vrijednije i bogatije primjerke tradicijskog ruha.

– Ove godine vidjeli smo niz zanimljivih i rijetkih odjevnih predmeta, od bogato vezenih rubača i švabica do oplećaka, lajbeka i zobuna. Posebno me veseli što sudionice iz svojih domova donose stare nošnje koje se brižno čuvaju generacijama. Čak smo vidjeli i zimsko ruho predstavljeno usred ljetnih vrućina, što dovoljno govori o želji sudionica da pokažu bogatstvo koje posjeduju.

Naglasila je kako sudionice nisu samo natjecateljice, nego i čuvarice tradicijske baštine svojih krajeva.

– Izbor nije bio nimalo jednostavan jer su mnoge natjecateljice bile podjednako kvalitetne. Presudila je ukupna slika – ljepota i očuvanost nošnje, način predstavljanja, držanje na pozornici i poznavanje tradicijskog ruha. Birali smo od najljepših najljepše – zaključila je Moslavac.

Titulu najljepše sneje osvojila je Irena Šapić iz Brežana Lekeničkih, najljepšom djevojkom proglašena je Sara Marija Đurašin iz Pešćenice, dok je u kategoriji djevojčica pobjedu odnijela Elena Žugaj. Posebne pohvale žirija otišle su još i sneji Ankici Blažinčić, djevojci Josipi Šandor i djevojčici Niki Butković.

Dodajmo kako su cijelu manifestaciju svojim nastupom upotpunili članovi KUD-a Preslica iz Pešćenice. Pljesak publike, ponos sudionica i bogatstvo tradicijskog ruha još su jednom pokazali da narodna nošnja nije samo uspomena na prošlost, već živi dio kulturnog identiteta koji se u našem zavičaju s ponosom čuva i prenosi budućim generacijama.